Sjajna hrabrost
Pjesnik, diplomat i političar, Nikolica Bunić rođen je u Dubrovniku 1635. godine. Bunić je obnašao najviše dužnosti u Dubrovačkoj Republici, a tri puta je bio njezin knez. Kad je veliki potres 1667. razorio Dubrovnik, Bunić se istaknuo u uspostavljanju reda u gradu, očuvanju riznice i organiziranju vlasti. Ipak, najviše ga pamte po izvanrednim i hrabrim diplomatskim zaslugama. Tijekom svoje posljednje diplomatske misije postao je taocem, ali je ipak odbio izdati Dubrovnik, što je dovelo do njegove smrti. Njegovu službu i hrabrost opisali su mnogi pjesnici toga doba. Republika mu je odala počast postavljanjem njegove spomen-ploče, jedne od tri koje su ikada postavljene u spomen na pojedince u Republici.
Zlatni triptisi na vratima vremena
Nikola Božidarević, poznat i kao Nikola Dubrovački, poznati je dubrovački slikar, rođen oko 1460. Životni put odveo ga je iz skromnog sela u život na ugledu i imućnosti. Njegov radišni karakter i velika potražnja za njegovim kreacijama dobro su dokumentirani u Gradskom arhivu Dubrovnika koji čuva tragove brojnih ugovora za njegova djela. Iako mnoge Božidarevićeve slike – freske, poliptih i triptisi – nisu sačuvane, neke i danas krase Dominikanski samostan i crkvu, kao i franjevačku crkvu na otoku Lopudu. U svemu što je bitno, njegov stil odražava pravi prag između gotike i renesanse
Elegantne brojke iz elegantnog vremena
Pravi renesansni čovjek, Benedikt Kotruljević bio je dubrovački trgovac, ekonomist, znanstvenik, diplomat i humanist. Rođen 1416. u Dubrovniku, u inozemstvu poznat kao Benedetto Cotrugli, proveo je 15 godina u republičkoj diplomatskoj službi na jednom od najživljih europskih dvorova toga doba, u Napulju. Najraniji postojeći primjerak njegove Knjige o umijeću trgovanja čuva se u Nacionalnoj knjižnici Malte i datira iz 1475. Nakon teksta knjige slijedi dodatak koji sadrži mnoge unose koji iznose osnove modernog sustava dvostrukog knjigovodstva, čime prethodi čuvenom Luca Paciolijevom objašnjenju istog modela koji je postao temelj modernog bankarstva i računovodstva.
Oda bezvremenskoj vrlini i ljepoti
Lirska pjesnikinja, rođena u Dubrovniku 1552. godine u uglednoj trgovačkoj obitelji, Cvijeta Zuzorić bila je kći Frane Zuzorija i Marine Radagli. U ranom djetinjstvu s roditeljima se preselila u Anconu, gdje je stekla izvrsno obrazovanje. Nakon udaje za firentinskog plemića, trgovca i diplomata Bartolomea Pescionija, koji je bio firentinski konzul u Dubrovačkoj Republici, vraća se u Dubrovnik, gdje ubrzo postaje središtem umjetničkih i intelektualnih krugova. Cvijeta Zuzorić redovito je pozivala brojne umjetnike i autore u svoju kuću, dom nadaleko poznate književne akademije. Izuzetno inteligentna i lijepa žena, pisala je izvrsne epigrame i nježne pjesme. Cvijetine vrline i ljepota slavljene su u nebrojenim pjesmama, među kojima je i slavni talijanski pjesnik Torquato Tasso. Njezin veliki prijatelj Nikola Vitov Gučetić opisao je njezinu tjelesnu i duhovnu ljepotu u svom poznatom filozofskom djelu o ljubavi, raspravi o Aristotelovim meteorima.